Primijetili ste promjene u usnoj šupljini tijekom trudnoće? Zubi vam nisu kao što su nekad bili? Zanima Vas je li to “normalno” i što možete poduzeti po tom pitanju?
Nadamo se da će Vam ovaj tekst olakšati brige i pomoći pri donošenju odluke za brigu o Vašim zubima. 🙂
Koje se tjelesne promjene javljaju u trudnoći i zašto?
Promjene u trudnoći normalna su pojava i uglavnom su varijabilne, započinju već u prvom tromjesečju, a mogu nestati prije poroda ili potrajati do nekoliko mjeseci nakon njega.
1. Sistemske promjene
Tijekom trudnoće dolazi do sistemskih promjena kao što su povećanje krvnog tlaka, anemija, povraćanje i mučnina, ubrzano disanje te metaboličke i kožne promjene.
2. Promjene na zubima i usnoj šupljini (terapija)
2.1 Povećana prisutnost karijesa
Uslijed promjene prehrambenih navika koje uključuju povećanje unosa hrane, a samim time povećan je i unos ugljikohidrata, smanjuje se pH u ustima (kiselost raste) što pridonosi pojavi karijesa. Mučnina i povračanje zbog učestalih obroka također smanjuju pH u ustima. Kod trudnica dolazi i do natečenja gornjeg dijela ždrijela, što noću otežava disanje kroz nos. To uzrokuje kserostomiju (suhoća usta) zbog čega se smanjuje zaštitni utjecaj sline koja ima ključnu ulogu u supresiji razvoja bakterija koje uzrokuju karijes.
Ako uz sve navedene promjene u jednadžbu dodamo i nedovoljnu oralnu higijenu (što nije iznenađujuće obzirom na sve poteškoće s kojima se trudnice susreću) možemo zaključiti da su trudnice pod povećanim rizikom od nastanka karijesa. Ako se karijes ne sanira na vrijeme, može se razviti u dublju infekciju koja prodire u kost te dolazi do pojave apscesa. Apsces karakterizira oteklina u razini korijena zuba koja je bolna na dodir.
Pravilno održavanje oralne higijene te promjena prehrambenih navika je prvi korak prema izbjegavanju karijesa. Prehrana bogata voćem i povrćem potiče lučenje sline što pomaže u obrani od bakterija. Vaš stomatolog će Vam pokazati kako pravilno održavati higijenu te pristupiti liječenju karijesa u ustima jer oni negativno utječu na plod. Naime, aktivni karijes povećava rizik za nastankom karijesa kod nerođenog djeteta. Također se preporuča i profesionalna topikalna fluoridacija u ordinicaji koja dodatno štiti zube od karijesa. Kod dubljih infekcija potrebno je endodontsko liječenje.
2.2 “Jedna trudnoća, jedan zub”
Poznata je uzrečica koja nije uvijek istinita. Prema istraživanjima, uzrok gubitka zuba najčešće potječe od prije trudnoće, ali su procesi koji pridonose gubitku zuba, sada ubrzani. Ti procesi uključuju:
- češće povraćanje
- refluks
- smanjenu noćnu salivaciju
- lošu oralnu higijenu
- loše prehrambene navike
- učestalu pojavu karijesa
- osjetljivost zubnog mesa
- hormonalne promjene
Poboljšanje oralne higijene i prehrambenih navika uvelike pridonosi smanjenju rizičnih čimbenika te će uz redovite posjete Vašem stomatologu olakšati nošenje s izazovima trudnoće.
2.3 Dentalna erozija
Nepovratan gubitak cakline zbog utjecaja vanjskih i unutarnjih kiselih čimbenika naziva se dentalnom erozijom. Neki od vanjskih čimbenika su: kisela hrana i pića (svježe voće, zakiseljena hrana, gazirana pića, vino, ocat). Također, lijekovi kao aspirin te vitamin c i preparati željeza mogu oštetiti caklinu.
Unutarnji čimbenici koji utječu na pojavu dentalne erozije su povraćanje i refluks. Povraćanje će uzrokovati promjene poput oštrog brida na unutrašnjoj strani sjekutića, dok kod refluksa, promjene možemo pronaći na kvržicama i unutrašnjoj strani kutnjaka. Početna faza je bezbolna, ali daljnjim djelovanjem kiselina dolazi do toplinske preosjetljivosti i do uleknuća kvržica, odnosno gubi se prvobitna morfologija zuba.
Pravilnom oralnom higijenom možemo zaustaviti progresiju dentalne erozije tako što ćemo izbjegavati četkanje pola sata do sat vremena nakon unosa kiselih pića i hrane ili povraćanja. Preporuča se četkica koja ima mekane nastavke i lagani pokreti prilikom četkanja kako nebi stanjili sloj cakline koji je omekšan kiselinom. Nakon povraćanja poželjno je popiti 1 čajnu žličicu sode bikarbone u čaši vode, kako bi neutralizirali želučanu kiselinu. Savjetuje se konzumacija manjih obroka, izbjegavanje kiselih pića i hrane 2 sata prije spavanja jer je lučenje sline tokom spavanja smanjeno.
2.4 Upala zubnog mesa (trudnički gingivitis)
Pojavljuje se u 60-70% trudnih žena, a uzrok nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se da povišena koncentracija hormona progesterona koji cirkuliraju krvlju, uzrokuje širenje gingivnih kapilara što omogućuje lakši pristup bakterijama. Također, dolazi do promjena bakterija u parodontom džepu uslijed hormonalnih promjena i slabijeg odgovora imunuloškog sustava. Uz prije navedene čimbenike vezane za lošu oralnu higijenu i prehrambene navike, znatno se povećava nakupljanje plaka, otečenost i crvenilo gingive. Kod trudnica koje su prije imale gingivitis, doći će do pojačanih simptoma uslijed hormonalnih promjena i razvoja plaka, dok kod trudnica koje nisu imale gingivitis, a ne paze na oralnu higijenu, postoji velika vjerojatnost da će i kod njih doći do upale zubnog mesa.
Pranje zubi nakon svakog obroka te korištenje konaca/interdentalnih četkica uvelike će smanjiti simptome. Ukoliko postoji pristunost plaka i kamenca ili bilo kakvih defekta, potrebno ih je sanirati što prije. Kod težih slučajeva preporuča se korištenje preparata na bazi klorheksidina.
2.5 Trudnički parodontitis
Pojavljuje se kod trudnica koje su prije imale gingivitis i lošu oralnu higijenu (koja je uzrokovala nakupljanje plaka). Dolazi do ireverzibilne promjene potpornih struktura zuba i stvaranja parodontnih džepova. Ostali simptomi uključuju povlačanje i krvarenje gingive, pomičnost zuba te loš zadah. Ako u ovoj situaciji ne poduzmemo ništa, rezultat će biti gubitak zuba.
Poboljšanje oralne higijene imperativ je u slučaju parodontitisa. Četkanje zubi minimalno dva puta na dan, poželjno nakon svakog većeg obroka te korištenje konaca/indertentalnih četkica. Savjetuje se otići na pregled kod specijalista parodontologije te se može obaviti subgingivno struganje i poliranje korijenova (terapije za smanjenje parodontnih džepova).
Prehrana kod trudnica
Smanjivanjem unosa šećera iz ugljikohidrata koji su nam lako dostupni u današnjem svijetu, poboljšavamo šanse u borbi protiv bakterija u ustima. Jelovnik bi se trebao bazirati uglavnom na proteinima (meso životinjskog podrijetla, riba, sir, jaja), povrću, voću i složenim ugljikohidratima (riža, krumpir). U trudnoći je povećana potreba za vitaminom C (jača zubno meso i smanjuje krvarenje) te kalcijem. Gazirana pića zamijenite s vodom ili nezaslađenim sokovima, a nakon slatkiša poželjno je oprati zube ili uzeti žvakaću gumu bez šećera.
Lijekovi i preparati kod trudnica
Kod bolova dopušteno je uzeti paracetamol (lupocet) tijekom cijele trudnoće, dok je ibuprofen (brufen effect/neofen combo) siguran samo u prvom i drugom tromjesečju.
Kod dentalnih erozija ili povećane prisutnosti karijesa poželjno je napraviti profesionalnu topikalnu fluoridaciju koja je sigurna tijekom drugog i trećeg tromjesečja.
Klorheksidin diglukonat i ksilitol sigurni su preparati za trudnice i koriste se u prevenciji oralnih bolesti.
Uporaba lokalnih anestetika smatra se sigurnom kod trudnica, osim tijekom prvog tromjesečja i druge polovice trećeg tromjesečja.
Zaključak
Velik broj promblema s usnom šupljinom tokom trudnoće može se prevenirati ili smanjiti adekvatnom oralnom higijenom i malim preinakama u prehrambenim navikama. Te navike će kasnije pozitivno utjecati na Vas i Vaše zdravlje, a time i na zdravlje Vašeg djeteta.
