Amalgamski ispuni

0
103

Sigurno ste se susreli s pojmovima „bijele“ i „crne plombe“ tijekom posjeta stomatologu. Što su to zapravo „bijele“, a što „crne plombe“? Jesu li „crne plombe“, odnosno amalgamski ispuni samo estetski neprihvaljivi, ili čak štetni? U ovome članku informirajte se o svojstvima, prednostima i manama amalgamskih ispuna i doznajte trebate li ih mijenjati i izričito tražiti bijelu alternativu!

Što je amalgam?

Amalgam je naziv za slitinu žive s drugim metalom, kao što je zlato, srebro, platina, bakar, cink ili aluminij. Dentalni amalgam, slitina žive s jednom ili više kovina, najrasprostranjeniji je i najdulje korišten materijal za rekonstrukciju oštećenja tvrdih zubnih tkiva.

Sastav i svojstva

Temeljni kemijski sastav dentalnog amalgama čine živa, srebro, kositar i bakar. U malim količinama prisutni su još cink, zlato, platina, paladij i nikal. Amalgam dijelimo u dvije temeljne skupine ovisno o količinskom udjelu bakra:

    • konvencionalni dentalni amalgami – sadrže do 3 % bakra i pretežno su zamijenjeni novijim
    • dentalnim amalgamom s visokim udjelom bakra – sadrži 13 – 30 % bakra i ima poboljšana svojstva.

Svojstva dentalnog amalgama:

Kako bi dentalni materijal bio prigodan za korištenje, mora imati određena fizikalna i kemijska svojstva. Neka od najvažnijih svojstava amalgama uključuju:

    • mehaničku čvrstoću – dentalni amalgam s visokim udjelom bakra osobito je otporan na tlačnu silu te može podnijeti veću jedinicu tlaka po površini od prirodnog dentina.
    • sklonost koroziji – uslijed elektrokemijskih reakcija dolazi do nagrizanja kovina, čime se oštećuje njihov površinski i ispodpovršinski sloj. Metal uronjen u elektrolit – čiju ulogu u usnoj šupljini imaju slina, meko i koštano tkivo – teži prijeći u ionsko stanje što dovodi do nastanka sitnih lomova na rubovima ispuna.
    • sklonost promjeni boje – uslijed visokog udjela srebra koje reagira sa sumporovim spojevima, dolazi do nakupljanja površinskog sloja koji ne utječe na mehanička svojstva ispuna, ali dovodi do nastanka crne boje koja negativno djeluje na estetiku.

Primjena amalgamskih ispuna

Zubni karijes najraširenija je kronična bolest današnjice u kojoj dolazi do demineralizacije i propadanja zubnog tkiva. Stomatolog prilikom liječenja karijesa otvara karijesnu leziju, odstranjuje karijesni dentin, oblikuje kavitet tako da su stijenke preostalog dentina okomite na dno i međusobno paralelne, a potom se uklonjeno zubno tkivo nadoknađuje određenim materijalom. Amalgam je jedan od osnovnih materijala za ispune zbog svojih mnogih prednosti.

Prednosti amalgamskih ispuna

Amalgam se koristi u dentalnoj medicini već dulje od 150 godina, zbog čega se smatra provjereno dobrim izborom. Prednosti amalgamskih ispuna su:

    • dugotrajnost – amalgamski ispuni uz pravilnu njegu mogu trajati oko 15 godina
    • čvrstoća – amalgamski ispuni manje su skloni pucanju od drugih materijala te su prikladni za pacijente kod kojih je potrebno nadomjestiti velik dio zuba
    • pristupačnost – jeftiniji je od ostalih materijala koji se koriste za ispune
    • brzina primjene – zbog svojstva samostvrdnjavanja, amalgamski ispuni mogu se postaviti u jednom sloju u kavitet gdje brzo poprimaju čvrst oblik, što je osobito značajno kod djece, kojoj bi kraće iskustvo postavljanja moglo umanjiti stres postupka

Mane amalgamskih ispuna

Bez obzira na poželjna svojstva amalgamskih ispuna i njihovu dugoročnu upotrebu u stomatološkoj praksi, od 2017. godine započelo je postepeno uklanjanje amalgama iz dentalne medicine. Neke od mana koje su doprinijele postepenom uklanjanju amalgamskih ispuna su:

  • potencijalna toksičnost žive
  • boja – osobito zbog kemijskih reakcija srebra, boja amalgamskih ispuna znatno odudara od prirodne boje zubi i vrlo je primjetna, čak i na stražnjim zubima
  • mehanika postavljanja – kako bi se ostvarile odgovarajuće mehaničke interakcije amalgama sa zubom, potrebno je ukloniti nešto veću količinu zdravog zubnog tkiva
  • sklonost koroziji – može dovesti do nastanka sekundarnih karijesa.

Toksikologija žive

Živa – metal sa zloglasnom reputacijom zbog kojeg postoji strah od razbijanja toplomjera – u amalgamskim ispunima zastupljena je u velikom postotku. Međutim, može li živa iz amalgama zapravo štetiti Vašem zdravlju? Znanstvena zajednica ima vrlo podijeljena mišljenja jer, iako su dobro poznati mnogobrojni negativni efekti žive na zdravlje čovjeka, čini se da živa iz amalgamskih ispuna nema učinak na zdravlje generalne populacije.

Učinci žive

U prirodi živu nalazimo u tri oblika – organski, anorganski i elementarni. Amalgamski ispuni otpuštaju najmanje toksičan oblik žive – elementarnu živu u obliku pare koja se udiše i apsorbira kroz pluća. Elementarna živa je lipofilna, odnosno otapa se u mastima koje grade staničnu stijenku, što znači da može u tijelu prijeći brojne barijere – krvno-moždanu barijeru, placentalnu barijeru, a ulazi i u mliječne žlijezde.

Posljedice koje živa ima na određene stanice i organe jako se razlikuju ovisno o tome kojem tipu žive su izloženi. Iako amalgamski ispuni doista ispuštaju njezin najmanje toksičan oblik, problem nastaje uslijed biotransformacije. Naime, u ljudskom organizmu dolazi do promjene tipova žive iz jednog u drugi biokemijskim reakcijama, tako da je tešto pratiti što se točno odvija nakon udisanja para žive. Poznato je da živu karakterizira bioakumulacija, odnosno da dolazi do njezinog nakupljanja u tkivu jetre, bubrega i mozga.

Trebam li zamijeniti amalgamski ispun ili odabrati neko koji nije toksičan?

Ne postoje dokazi negativnih učinaka žive iz amalgamskih ispuna na opću populaciju, ali preporuka struke jest da bi rizične skupine, sklonije potencijalnim nuspojavama, trebale izbjegavati doticaj sa živom, u bilo kojem obliku. U rizičnu skupinu spadaju:

    • trudnice i njihove bebe – upravo zbog mogućnosti žive da prelazi placentalnu barijeru
    • žene koje planiraju trudnoću
    • žene koje doje – zbog mogućnosti žive da prodire u mliječne žlijezde
    • djeca mlađa od šest godina
    • osobe s postojećim neurološkim problemima ili problemima s bubrezima.

Ukoliko ste se pronašli u nekoj od rizičnih skupina, a već posjedujete amalgamski ispun, ne preporučuje se da ga mijenjate! Naime, ukoliko je ispun u dobrom stanju i nije oštećen, uklanjanje bi moglo biti rizičnije od izloženosti. Izloženost živi najveća je tijekom restauracija, dakle postavljanja ili uklanjanja ispuna.

Alternativni ispuni

Ukoliko će Vam dentalni ispun tek trebati, vjerojatnije je da ćete se susresti s nekim od novih materijala koji su posljednjih godina zamijenili amalgam, a poznatiji su kao „bijele plombe“. Dijelom zbog mana, a dijelom zbog polemike oko toksičnosti žive, amalgam je zamijenjen alternativnim materijalima poboljšanih svojstava. Neki od alternativnih materijala koji se koriste za ispune su:

    • Kompozitne smole
    • Staklenoionomerni cementi
    • Cention N.
Kompozitne smole

Osnovne prednosti koje kompozitne smole imaju nad amalgamom su:

  • bijela boja – ovaj materijal dolazi u nekoliko nijansi bijele boje, što ga čini prikladnim za primjenu na prednjim zubima
  • mehanika postavljanja – potrebno je ukloniti puno manje zdravog zubnog tkiva.
Staklenoionomerni cementi

Osnovne prednosti koje staklenoionomerni cementi imaju nad amalgamom su:

  • adhezivno vezanje za tvrda zubna tkiva – sprječava se curenje i daljnje propadanje zuba
  • otpuštanje fluorida – osim zaštite preostalog zubnog tkiva, otpušteni fluor štiti sve zube u usnoj šupljini od pojave karijesa.
Cention N

Osnovne prednosti koje Cention N ima nad amalgamom su:

    • otpuštanje iona – uz fluoridne, Cention N otpušta kalcijeve i hidroksilne ione kojima dodatno štiti od demineralizacije zuba i neutralizira pojavu kiselosti koju uzrokuju kariogene bakterije
    • estetski prihvatljiv – osim boje koja dobro odgovara boji zuba, Cention N pokazuje i određeni postotak translucencije zbog čega se bolje uklapa u zubno tkivo.

Kako znati kada zamijeniti amalgamski ispun?

Nezadovoljavajuća estetika i potencijalna toksičnost žive nisu dovoljni razlozi da se potpuno efikasne i čvrste amalgamske ispune uklanja i zamjenjuje novima. Međutim, svakako biste trebali posjetiti svojeg stomatologa i zatražiti pregled ispuna ukoliko:

    • primijetite pukotinu u amalgamskom ispunu
    • osjetite zubobolju na mjestu ispuna i/ili osjećaj osjetljivosti na tople, hladne ili zašećerene napitke
    • pretrpite ozljedu koja uključuje zub s ispunom
    • Vašem ispunu prođe „rok trajanja“ koji u slučaju amalgama iznosi 15-ak godina.

Zaključak

Amalgamski ispuni, s više od 100 godina praktične upotrebe, široko su rasprostranjeni u dentalnoj medicini i dobro poznati kao „crne plombe“. Međutim, razvoj novih materijala s poboljšanim svojstvima, osobito estetskim, doveo je do zamjene amalgamskih ispuna tzv. „bijelim plombama“. Sve manji broj stomatologa uopće koristi amalgam, tako da ne morate brinuti oko estetike novih ispuna. Također, ukoliko su Vaši postojeći amalgamski ispuni čitavi i mlađi od 15 godina, ne morate brinuti ni oko njih! Amalgam je ipak čvrst i pouzdan materijal, a toksičnost žive nije jednoznačno dokazana, stoga ne morate žuriti s uklanjanjem postojećih ispuna!

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime